Saznajte Svoj Broj Anđela

Zašto se osjećam kao da nisam dovoljno dobra?

Zašto nisam dovoljno dobra?Da li si puno postavljate ovo pitanje? Svatko u određenom trenutku doživi određenu razinu nesigurnosti u vezi sa svojim životom. Mnoge nesigurnosti često su povezane s fizičkim izgledom, inteligencijom, socijalnim vještinama, talentom ili bilo kojim brojem osobnih osobina. Ako nesigurnosti priječe funkcionirati na osobnoj, društvenoj ili profesionalnoj razini, ti osjećaji manje vrijednosti mogu biti dublji od onoga što se smatra normalnim. Osjećaj inferiornosti može stati na put socijalnim, romantičnim i profesionalnim ciljevima.



Kad pojedinac osjeća da nije zaslužan za prijateljstvo, ljubav ili napredovanje u karijeri, to osobu smješta u životni obrazac koji može dovesti do usamljenosti, nesreće i očaja. To su ozbiljna pitanja na koja stručnjak za mentalno zdravlje može pomoći svima. Pogledajmo bliže neke od temeljnih uzroka mnogih osobnih nesigurnosti.




Izvor: pexels.com



Niska vlastita vrijednost

Ponekad je čak i kad je pojedinac u vezi s nekim tko brine o njemu ili njoj, umjesto da uživa u vezi, ta osoba uvjerena da su veza i ljubav druge osobe nezasluženi. Često će nesvjesno započeti napore da sabotiraju vezu. Osjećaj nezasluženosti veze često uzrokuje da teze kod pojedinca počnu djelovati na način koji dovodi do toga da ga drugi značajan udaljavaju, potvrđujući tako osjećaje nezasluživanja ljubavi.



Ista se ponašanja mogu manifestirati i na radnom mjestu, često kad se pojedinac posklizne na poslu, radeći stvari za koje on ili ona zna da nisu u redu. Ponekad će ljudi poput ovog početi zanemarivati ​​svoje dužnosti, poput kasnog dolaska na posao ili sastanke. Kad ih upravitelj zatraži da objasne takva ponašanja, ne mogu dati racionalno objašnjenje, što situaciju pogoršava. Kako osoba kaže poslodavcu da se ne osjeća dovoljno dobro?



Taj osnovni osjećaj niske vrijednosti vlastite vrijednosti često se može pratiti u djetinjstvu punom zlostavljanja ili traume u kojem je toj osobi rečeno da jestbezvrijednoili nikada u životu neće predstavljati ništa od roditelja ili drugih autoriteta. Dijete će prihvatiti ove razne negativne poruke i pretvoriti ih u način na koji ih svi moraju gledati. Umjesto da razviju zdrav ego, oni razvijaju osjećaj sebe koji je uvijek kritičan i propituju njihove sposobnosti. U konačnici, osjećaju da nisu zaslužni za ljubav ili poštovanje. Zvuči li ovo poznato?


Izvor: unsplash.com



Sindrom varalice

Borite li se s osjećajem kompetentnosti na poslu ili u školi? Kad vam ljudi kažu da ste pametni ili vrijedno radite, ne vjerujete li im ili odmah odbacujete ove komplimente? Ako je tako, možda se borite s Impostorovim sindromom. Pojam koji su 1978. godine skovali istraživači bihevioralnog zdravlja. To je psihološki izraz koji se koristi za opisivanje osjećaja prijevare od strane ljudi koji imaju vrlo visoka postignuća. Ljudi koji se bore sa sindromom varalice obično se osjećaju depresivno i tjeskobno jer vjeruju da će ih otkriti kaolažnjaciu bilo kojem trenutku. To stvara veliki osobni stres i ukoliko osoba ne zatraži pomoć, s vremenom može dovesti do ozbiljnih oštećenja na poslu.

Kad ih pohvale, ljudi koji se bore sa sindromom varalice često će pomisliti na takve misli kao što su:Samo si finiliSamo sam imao sreće da je to sve.Ljudi koji osjećaju potrebu da budu perfekcionisti, često se bore sa sindromom varalice zbog svojih nerealnih standarda oko svog rada. Važno je naglasiti da u stvarnosti ne postoji osnova za ova uvjerenja. Osobi koja se bori s tim mislima nadređeni se uglavnom dive zbog njihove kompetentnosti i marljivog rada.



Mnogi ljudi koji se nose sa sindromom varalice sebe doživljavaju kao da su prevarili ili izmanipulirali druge da misle da su kompetentniji nego što uistinu jesu i pretpostavljaju da će kad-tad biti otkriveni. Češće je to čista fantazija i zapravo nema osnova, osim u umu osobe koja pati od sindroma. Često osjećaju da nisu zaslužni za uspjeh.

Bespomoćnost



Sljedeći uobičajeni uzrok osobne nesigurnosti je opći osjećaj bespomoćnosti. Postoje slučajevi kada se svi osjećamo bespomoćno, na primjer kad netko nama blizak umre. To je normalno i za očekivati ​​je. Nitko se ne osjeća cijelo vrijeme lagodno i kompetentno u životu.



Međutim, ako se netko svakodnevno osjeća bespomoćno, to bi mogao biti znak ozbiljnijeg problema. Mnogi depresivni poremećaji započinju osjećajem bespomoćnosti koji se s vremenom ponekad može promijeniti u osjećaj beznađa. Opći osjećaj bespomoćnosti utjecat će na našu sposobnost funkcioniranja iz dana u dan. Ljudi koji se bore s ovim problemom često prerano odustanu ili ne pokušaju ništa što smatraju teškim. Ako se svakodnevno borite s osjećajem bespomoćnosti, to je znak da biste trebali potražiti stručnu pomoć. Dobar stručnjak za mentalno zdravlje može s vama surađivati ​​na ovom pitanju i pomoći vam da se vratite na mjesto gdje se osjećate sposobno i samopouzdano.




Izvor: unsplash.com

Otrovna okruženja



Napokon, ljudi koji žive u nefunkcionalnim toksičnim sredinama često se pitaju jesu li dovoljno dobri. Odrastanje u nefunkcionalnoj obitelji, kao što je prethodno rečeno, utjecati će na samopoštovanje osobe, ali isto tako i na posao gdje postoji otrovno okruženje. Mnogi ljudi ne shvaćaju koliko njihovo radno okruženje utječe na njihovo samopoštovanje i samopouzdanje.

Ako netko cijeli svoj radni dan provede na mjestu gdje ga se maltretira i omalovažava, to će s vremenom smanjiti njegov pozitivan osjećaj za sebe. Većina nas veći dio dana provodi izvan svojih domova. Neki se ljudi osjećaju vrlo ugodno na svojim radnim mjestima zahvaljujući radu u raspoloženom okruženju s podržavajućim suradnicima i supervizorima. Ako se nađete na otrovnom radnom mjestu, možda je vrijeme da razmislite o napuštanju te pozicije prije nego što vas preplave osjećaj nesigurnosti i negativnosti.

Zaključak

Osjećaj vlastite vrijednosti povezan je s odgojem, ranim vezama i iskustvima. Otrovno okruženje i počeci depresije mogu dovesti do toga da ljudi preispituju svoje sposobnosti i osjećaju se kao varalice. Neki su pojedinci sposobni riješiti ta pitanja kroz osobna i profesionalna postignuća. Privremeni stres također može uzrokovati da se osjećamo kao da nismo adekvatni.

Međutim, ljudi mogu razviti probleme s tjeskobom koji se očituju u samoponižavajućem ponašanju ako su ti osjećaji više nego privremeni. Kronični osjećaji niske vrijednosti vlastite vrijednosti, bespomoćnosti, sindroma varalice i života u otrovnim okruženjima ozbiljni su i mogu utjecati na osobni, socijalni i profesionalni život pojedinca.

Kad naiđemo na ove probleme, važno je da što prije zatražimo pomoć. Te se zabrinutosti mogu riješiti ako su ljudi spremni zatražiti pomoć. Traženje pomoći kvalificiranog stručnjaka pozitivan je prvi korak ka strategijama učenja o tome kako povećati samopoštovanje i poboljšati kvalitetu života. Internetsko savjetovanje može pomoći ljudima koji se bore s niskom vrijednošću vlastite vrijednosti, sindromom varalice i drugim problemima u kojima se ljudi bore s nesposobnošću.

Podijelite Sa Prijateljima: