Saznajte Svoj Broj Anđela

Zašto ljudi sudjeluju u rizičnom ponašanju?

Adolescenti obično pokazuju rizično ponašanje, uglavnom zbog činjenice da naše mozak se još uvijek razvija do 25. godine ili tako. Međutim, preuzimanje rizika može se nastaviti i do dvadesetih i tridesetih godina, a neki se ljudi tijekom svog života bave rizičnim ponašanjem. Ponekad postoje dobri razlozi za riskiranje, ali rizici mogu signalizirati i asocijalno ponašanje i mogu nanijeti trajnu štetu.





Izvor: unsplash.com



Ako se borite s rizičnim ponašanjem ili ako poznajete nekoga tko se redovito bavi rizičnim ponašanjem, pročitajte kako biste saznali više o tome. Razumijevanje problema prvi je korak ka pronalaženju rješenja.

Razlozi iza rizičnog ponašanja

Postoji više razloga zbog kojih bi se ljudi mogli ponašati rizično. Neki ljudi takvo ponašanje razvijaju u djetinjstvu. Drugi bi mogli riskirati nakon traume ili kao obrambeni mehanizam kako ne bi bili ozlijeđeni. Ispod su navedeni drugi uobičajeni razlozi za rizično ponašanje.



Društvene veze

Ponašanje rizika često započinje tijekom tinejdžerskih godina. Tinejdžerske podvale mogu uključivati ​​sve, od farbanja zidova suparničkih škola i bacanja bombi od trešanja u zahode do krađe slatkiša za Halloween i toaletnog papiriranja dvorišta. Godinama kasnije, prijatelji se i dalje mogu smijati tim podvalama, čak i ako su prouzročili imovinsku štetu i emocionalnu nevolju. Iako znaju bolje kao odrasli, tada je sve to bilo u dobroj zabavi.



Tinejdžeri također mogu preskočiti školu, voziti se vozikom za vožnju ili ilegalno piti, a da pritom ne osjete ni najmanje srama, ali kad odrastu, možda neće željeti da ih njihova djeca slijede. Ono što je prije mnogo godina bilo jednostavno društveno povezivanje, postalo je neprihvatljivo ponašanje. Kao odrasle osobe, te osobe više nisu toliko samozatajne i isključive. Postaju svjesni svijeta oko sebe i kako njihovi postupci utječu na emocionalno blagostanje drugih. Oni više ne žele uništavati osobnu ili javnu imovinu jer osjećaju određenu odgovornost prema društvu.



Izvor: unsplash.com

Te se promjene u perspektivi obično događaju kad adolescenti uđu u dvadesete. U ovom trenutku njihov mozak je gotovo potpuno razvijen i oni se probude u novu svijest o svijetu oko sebe. Postaju znatiželjni prema drugima i vrlo društveni. Čak i mladi ljudi koji su se tijekom svojih tinejdžerskih godina osjećali nepopularno i izolirano, u ovoj dobi obično razvijaju temeljnu grupu prijatelja. Ukratko, povezuju se s drugima i njihova se želja za rizičnim ponašanjem smanjuje.

Obrasci rizika

Većina ljudi ima zdrave socijalne vještine i društveni život do tridesetih godina. Studije pokazuju da čak i mladi koji su školovani u kući razvijaju dobro socijalizirane računalne vještine, čak i ako ostaju neugodni u fizičkom okruženju. Međutim, ne čine svi adolescenti uspješan prijelaz u zdravu odraslu dob. Protudruštvena ponašanja poput provale, krađe i nasilja mogu postati problem, a rizična ponašanja, poput alkoholizma i zlouporabe droga, mogu postati životne navike.



Rani pokazatelji problematične mladosti često se mogu pojaviti već u dobi od šest ili sedam godina. Neprilagođena djeca mogu biti nasilnici na igralištu; mogu biti okrutni prema životinjama ili krasti od druge djece. Slično tome, rani znakovi samoozljeđivanja djeteta mogu se naći kod djece koja obično pokupe kraste, zagrizu nokte do kožice, žvaču usne ili se grizu. Adolescenti koji su se samo ozlijedili kao djeca mogu svoje ozljede podizati na sljedeću razinu kako rastu. Mogu se početi rezati ili opeći, nesmotreno voziti ili se baviti nezaštićenim seksom. Nekontrolirani, antisocijalni i samopovređujući obrasci ponašanja mogu se zadržati i u odrasloj dobi.

Vrijedno je napomenuti da djeca koja se izoliraju u ranoj dobi nisu nužno u velikom riziku od antisocijalnog ili samoozljeđujućeg ponašanja. Djeci može biti neugodno kad su u neobičnom okruženju i možda im je teško razumjeti odgovore drugih koji ne dijele njihove obiteljske vrijednosti ili tradiciju. U tim se slučajevima mogu odlučiti izolirati jer su zbunjeni.



Studije su također otkrile da se neka djeca rađaju prirodno sramežljivo. Mogu se držati majke daleko duže od prosjeka, naučiti kasnije razgovarati i više vole maštovitu igru ​​od društva drugih. Ta djeca imaju tendenciju polako i bolno stjecati prijatelje. U odrasloj dobi mogu pokazivati ​​introvertiranu osobnost, iako mogu biti vrlo prijateljski raspoloženi kad led probije.



Geni koji preuzimaju rizik

S druge strane, čini se da su neki ljudi rođeni rizični ljudi. Kao djeca, oni su ti koji se dvostruko usuđuju sanjkati se po najvišem, najstrmem brdu. Kao ljubitelji uzbuđenja i ovisnici o adrenalinu, oni pomiču granice gdje mogu ići i što mogu učiniti. Nije bilo konačnih studija koje objašnjavaju zašto neki ljudi počinju pokazivati ​​rizično ponašanje ranije od drugih, ali oni koji traže uzbuđenja reći će da im je to u genima.



Izvor: unsplash.com



Što se tiče ponašanja, puno se rasprava o tome što oblikuje priroda, a što njeguju. Više djece rođene u istom kućanstvu može se jednako tretirati, ali samo jedno može pokazivati ​​rano visoko rizično ponašanje. S druge strane, ljudi koji su odrasli s roditeljima koji preuzimaju rizik imat će širi pogled na ono što društvo smatra rizičnim. Stoga se mogu upuštati u rizična ponašanja jednostavno zato što im se to čini normalno. Na primjer, neki ljudi koji volontiraju u vojsci ili policiji ili ljudi koji odluče biti operateri teške opreme, vatrogasci i ronioci možda svoja zanimanja ne doživljavaju kao visok rizik. Za njih je to jednostavno obiteljska tradicija, čak i ako je član obitelji prethodno pretrpio štetu kao rezultat jednog od tih zanimanja.

Drugi vide proračunati rizik s krajnjim ciljem - općim dobrom društva. Njihovo rano djetinjstvo možda je bilo provedeno u istraživanju špilja, prevrtanju po napuštenim zgradama i probiranju kroz gradilišta, pogotovo ako su njihovi roditelji to doživljavali kao normalno ponašanje. Kao adolescenti, možda su bili vođe nekih prilično hrabrih skupina koje su istraživale što mogu učiniti s vještinama koje su naučile u djetinjstvu. Kad postanu odrasli, mogu privući i druge rizične ljude koji vole dobar nalet adrenalina i koji ga usmjeravaju u zdrave potrage. Iako mogu pokazivati ​​rizična ponašanja, njihova smjelost koristi društvu.

Međutim, ponekad preuzimanje rizika ne proizlazi iz obiteljske tradicije, izloženosti rizičnim poslovima ili očite genetske sklonosti za preuzimanje rizika. U tim slučajevima može biti nešto drugo u igri. Kao odrasli ljudi, neke osobe mogu se ponašati osipno, poput zanemarivanja upotrebe odgovarajuće sigurnosne opreme ili ispitivanja ograničenja strojeva koje koriste. Oni mogu nepažnjom u okolišu s visokim rizikom prikriti svoj impuls samoozljeđivanja. Impulsivnost se također može pokazati nepromišljenim ponašanjem prema drugima, uzrokujući skoro nesreće i skupu štetu na radnom mjestu. Višekratno ugrožavanje drugih i radnog mjesta na rizičnom poslu može biti znak antisocijalnog ponašanja kojemu treba pristupiti u terapiji.

U sažetku

Ljudi sudjeluju u rizičnim ponašanjima iz mnogih razloga. Često ih se može pratiti od ranog djetinjstva, kada je dotični pojedinac naišao na razne heroje, usudjenike i pobunjenike. Djeca imaju tendenciju da idoliziraju preuzimatelje rizika u svojim socijalnim skupinama. Kako odrastaju, a potreba za samo-identitetom jača, lako ih nagovaraju najjači i najsmjeliji među njima.

Preuzimanje rizika može imati pozitivan učinak. Mladi preuzimatelji rizika često imaju obiteljsku povijest pojedinaca koji su riskirali. Možda su bili pomorci, pioniri, vojnici ili avanturisti. Ono što drugi u grupi vide kao rizik, oni mogu smatrati normalnim. Ljudi na rukovodećim položajima mogu poticati druge na odvažna djela radi sigurnosti i dobrobiti zajednice.

Štetna ponašanja koja preuzimaju rizik uključuju rizike koji ugrožavaju druge, poput alkohola i vožnje ili nezaštićeni seks, te ponašanja koja uzrokuju samoozljeđivanje, poput nepridržavanja sigurnosnih propisa.

Preuzimanje rizika može započeti u ranom djetinjstvu kao jedan od simptoma samoozljeđujućeg poremećaja ličnosti ili rane antisocijalne aktivnosti. To također može biti dio onoga što dijete vidi kao normalno okruženje. Nerijetko se rizična ponašanja i impulzivnost nastavljaju i tijekom dvadesetih, pa čak i do tridesetih godina. Vjerojatnije je da će se rizična ponašanja koja su bila čvrsto utemeljena u djetinjstvu nastaviti i u odrasloj dobi.

Neka se adolescentna rizična ponašanja, poput alkoholizma i eksperimentiranja s drogama, mogu pretvoriti u cjeloživotnu ovisnost. Ta se ponašanja mogu rano otkriti među djecom koja pokazuju tendenciju samoozljeđivanja i onima koja pokazuju neprijateljstva i agresiju prema drugima.

Više rješenja

Ako se puno riskirate i zabrinuti ste zbog posljedica, počnite pokušavajući razumjeti svoje ponašanje. Pisanje o svojim mislima i postupcima u a časopis mogu vam pomoći da saznate više o svojim motivima.

Ako vam vaše ponašanje uzrokuje stres, smatrati vježbe disanja. Toni su izvrsna opcija jer ih je lako naučiti i implementirati u svoj život. Oni vam mogu ponuditi i jasnoću kad razmišljate o riziku.

Izvor: unsplash.com

Vježbajte Je li još jedna dobra opcija za vas. Kad razmišljate o rizičnom ponašanju, umjesto toga krenite u šetnju. Iskoristite ovo vrijeme da razbistrite misli i razmislite o onome što radite. Ne dopustite da vas preuzmu impulsi.

Kako BetterHelp može pomoći

Ako se vi ili netko koga poznajete redovito rizično ponašate, potražite pomoć. Internetsku terapiju možete dobiti u bilo kojem trenutku. Ovlašteni savjetnici na Bolja pomoć imaju iskustva u rješavanju takvih problema i spremni su vam pomoći. U nastavku pročitajte neke recenzije savjetnika BetterHelp.

Recenzije savjetnika

'Registrirao sam se za BetterHelp u vrijeme kad sam se osjećao najniže. Bio sam uparen s Lenorom i ona je bila ništa drugo do prekrasna. Pomogla mi je naučiti kako kontrolirati svoje osjećaje i prepoznati kada riskiram zbog gubitka kontrole. Činilo se da joj je uvijek stalo do mojih osjećaja i dobrobiti. Zbog nje se osjećam samopouzdanije i kontroliram svoj život. Zaista sam toliko zahvalan što sam bio upalan s njom kao mojom savjetnicom. '

'Pat mi je bio i nevjerojatan zagovornik! Ona me prijavljuje i bodri te mi je dala savjete i alate za rješavanje profesionalnih i osobnih / obiteljskih sukoba zbog kojih sam sumnjala u sebe. Bila mi je od pomoći u otkrivanju i raspakiranju naučenog ponašanja kojeg nisam ni bila svjesna te u razumijevanju i uspostavljanju zdravih granica s ljudima u mom životu. Nesumnjivo mogu reći da sam se osjećao bolje prema sebi i ugodnije mi je kako hodam svijetom dobrim dijelom zahvaljujući njoj. '

444 značenje blizanačkog plamena

Zaključak (h2)

Razumijevanje rizičnog ponašanja može vam pomoći da ga spriječite. Ako se neprestano bavite rizičnim ponašanjem, u redu je zatražiti pomoć. Pomoću pravih alata možete živjeti zdrav život koji je i dalje uzbudljiv. Uzmi Prvi korak prema sretnijem životu danas.

Podijelite Sa Prijateljima: