Postoji li razlog mentalnog zdravlja zbog kojeg se ne pokazuju osjećaji?

Razgovor s nekim za koga se čini da nema emocionalnih reakcija prema ljudima ili situacijama, ponekad može osjetiti frustriranost, prvenstveno ako se ne razumije razlog nedostatka osjećaja. Nedostatak snažnih emocija može ukazivati ​​na emocionalnu odvojenost ili prisutnost mentalnog zdravlja ili poremećaja osobnosti.

Razumijevanje emocionalne odvojenosti

Emocionalna nevezanost je izbjegavanje emocionalnih veza. Biti emocionalno odvojen, što se često naziva ravnim afektom, uključuje nedostatak pozitivnih ili negativnih osjećaja ili emocija.

To može biti privremeno stanje odgovora na emocionalno traumatični događaj ili rezultat kroničnog stanja, poput poremećaja depersonalizacije. Nedostatak uzora koji pokazuju zdrave emocionalne reakcije, povijest neuspjelih veza, strah od emocionalne povrede također mogu pridonijeti razvoju emocionalne odvojenosti.

Kad se dogodi emocionalna nevezanost, može biti teško zamisliti sreću bilo koje vrste. Iako je osoba možda klinički depresivna, odsutnost bilo kakvih osjećaja može otežati dijagnosticiranje depresije.

Vrste poremećaja osobnosti

Iako osjećaji emocionalne obamrlosti ili općenitog nedostatka emocija mogu biti simptom različitih zdravstvenih stanja ili nuspojava lijekova, potpuni nedostatak strasti mogao bi ukazivati ​​na prisutnost poremećaja osobnosti.

Poremećaj osobnosti vrsta je poremećaja mentalnog zdravlja koja uzrokuje da osoba ima nezdrav obrazac funkcioniranja, razmišljanja i ponašanja. Ljudi s poremećajem osobnosti uglavnom imaju problema s opažanjem i odnosom s drugim ljudima i situacijama. Jedan od najznačajnijih simptoma poremećaja osobnosti nedostatak emocija ili nemogućnost izražavanja emocija.

Šizoidni poremećaj osobnosti

3 6 9 značenje

Šizoidni poremećaj ličnosti mentalno je zdravstveno stanje koje karakterizira izbjegavanje društvenih aktivnosti i međuljudskih odnosa. Ljudi koji imaju shizoidni poremećaj ličnosti imaju ograničen raspon emocionalnih izraza ako uopće izražavaju osjećaje.

Na ljude s shizoidnim poremećajem ličnosti često se gleda kao na usamljenika ili ih se može optužiti da odbacuju druge. Obično im nedostaje želja i / ili vještine za uspostavljanjem bliskih osobnih odnosa s drugima. Zbog nedostatka emocionalnih odgovora mogu izgledati kao da ih to ne brine ili ne brinu.

Simptomi shizoidnog poremećaja ličnosti obično se očituju u ranoj odrasloj dobi. Međutim, neki znakovi mogu biti vidljivi tijekom djetinjstva ili tinejdžerskih godina. Značajke ovog poremećaja mogu pridonijeti otežanom funkcioniranju u školi ili na poslu i mogu uzrokovati poremećaje u osobnom i profesionalnom području života. Osobe s shizoidnim poremećajem ličnosti obično radije rade poslove koji se mogu raditi sami.

Istaknute značajke shizoidnog poremećaja ličnosti uključuju izbjegavanje bliskih veza, odsustvo želje za seksualnim vezama, odziv na pohvale i / ili kritičke primjedbe drugih te nedostatak motivacije ili ciljeva.

Šizotipski poremećaj osobnosti

Pojedinci s shizotipskim poremećajem ličnosti mogu se opisati kao ekscentrični ili neobični. Obično imaju malo bliskih odnosa ili ih uopće imaju. Nisu u stanju razumjeti kako se uspostavljaju odnosi niti cijeniti utjecaj njihovog ponašanja na druge. Ljudi s ovim poremećajem mogu pogrešno protumačiti motivaciju ili ponašanje drugih i osjećati silno nepovjerenje prema drugima. Unatoč svojim osjećajima, rijetko pokazuju osjećaje.

Šizotipski poremećaj ličnosti obično se dijagnosticira s prisutnošću pet ili više ovih simptoma:

• Nemogućnost ispravnog tumačenja događaja
• Trajna i pretjerana socijalna anksioznost
• Biti samotnjak
• Imati malo prijatelja, ako ih uopće ima
• Neprimjeren emocionalni odgovor
• Ravni afekt
• Nejasni ili neobični obrasci govora

Šizotipski poremećaj ličnosti obično se dijagnosticira u ranoj odrasloj dobi, a simptomi obično traju tijekom cijelog životnog vijeka. Liječenje poput lijekova i nekih terapija može poboljšati simptome.

Shizofrenija

Shizofrenija je ozbiljan mentalni poremećaj koji uzrokuje poremećaje u načinu na koji osoba tumači stvarnost. To može uzrokovati zablude, halucinacije i neorganizirano ponašanje ili razmišljanje koje narušavaju svakodnevno funkcioniranje. Iako se ljudi sa shizofrenijom ponekad mogu činiti nestalnim ponašanjem, kada su simptomi aktivni, pogođena osoba vjerojatno neće pokazivati ​​osjećaje.

Negativni simptomi shizofrenije odnose se na smanjenu ili nedostatak sposobnosti normalnog funkcioniranja. Kad su prisutni negativni simptomi, osoba ne smije uspostaviti kontakt očima, govoriti monotono i ne mijenjati izraz lica. Često se javljaju i socijalno povlačenje i nedostatak sposobnosti da se iskusi zadovoljstvo.

Sociopatski poremećaj osobnosti i psihopatski poremećaj osobnosti

Sociopatski poremećaj ličnosti, koji se također naziva antisocijalnim poremećajem ličnosti, poremećaj je ličnosti koji uključuje sveprisutno laganje i obmanjivanje, fizičku agresiju, zanemarivanje sigurnosti i dobrobiti drugih i nedostatak kajanja zbog bilo kakvih radnji.

Psihopatski poremećaj osobnosti smatra se težim oblikom sociopatije, a pogođena osoba obično pokazuje više simptoma. Psihopatske osobine uključuju nedostatak dubokih emocionalnih vezanosti, površni šarm, nepromišljeno ponašanje i nedostatak empatije za druge, nedostatak krivnje ili kajanja i manipulativnost.

Što uzrokuje poremećaje osobnosti?

Iako točan uzrok poremećaja osobnosti nije sasvim jasan, vjeruje se da određeni čimbenici povećavaju rizik od razvoja ili pokretanja osobina poremećaja ličnosti. Povijest poremećaja ponašanja u djetinjstvu, promjene u strukturi i kemiji mozga, nasilni ili nestabilni obiteljski odnosi i obiteljska povijest poremećaja osobnosti ili drugih mentalnih bolesti svi su mogući čimbenici koji tome pridonose.

Poremećaji osobnosti mogu prouzročiti značajne poremećaje u životu pogođene osobe i u životu ljudi koji o njima brinu. Oni mogu imati negativan utjecaj na osobne i profesionalne odnose, školsku ili radnu uspješnost i mogu dovesti do socijalne izolacije, zlouporabe alkohola ili droga.

Iako ne postoji lijek za većinu poremećaja osobnosti, ako se stanje otkrije rano u životu, može doći do određenog poboljšanja u ponašanju. Budući da ljudi s poremećajima ličnosti ne obrađuju socijalna iskustva ili osjećaje kao što to čine oni vrlo pogođeni ljudi, oni uglavnom nisu u stanju doživjeti emocionalne reakcije poput vezivanja, empatije ili brige. Dalje, njihovo se emocionalno ponašanje ili nedostatak rijetko mijenja.

Autizam i nedostatak emocionalnih odgovora

Autizam je izraz koji se koristi za opisivanje niza neuroloških stanja koja mogu utjecati na sposobnost osobe da komunicira ili socijalno komunicira i mogu predstavljati druga ponašanja. Simptomi autizma mogu biti blagi ili ozbiljni.

Prvi simptomi autizma mogu postati očigledni u dojenačkoj dobi kada se djeca čine neobično povučenima i ne reagiraju na emocionalnu vezu. Kako neka djeca s autizmom rastu, često izbjegavaju uspostaviti kontakt očima i mogu biti nesposobna za socijalne situacije.

Alzheimerova bolest

Alzheimer je oblik demencije. Utječe na pamćenje, ponašanje i raspoloženje, što može dovesti do zabune i poteškoća u prepoznavanju ili povezivanju s drugima. Osobe s Alzheimerovom bolešću mogu prvo pokazati blage promjene osobnosti i nedostatak spontanosti. Kako bolest napreduje, javlja se povećani gubitak pamćenja. Smanjena spoznaja i emocionalni odgovori s vremenom postaju sve izraženiji, a bolest na kraju uzrokuje da se pogođeni pojedinac vrati u stanje nalik djetetu koje zahtijeva potpunu njegu.

Postoji li tretman koji pomaže ljudima da izraze osjećaje?

Osnovni uzrok nedostatka osjećaja je odlučujući faktor hoće li opcija liječenja biti uspješna.

Neki ljudi, poput onih s poremećajem osobnosti, možda neće vidjeti problem u nedostatku osjećaja i možda neće htjeti potražiti liječenje. Međutim, ako ste u vezi s osobom ili imate člana obitelji koji pokazuje osobine poremećaja ličnosti, važno je potražiti pomoć. Iako ne možete prisiliti nekoga drugog da zatraži pomoć, biti u vezi s nekim tko ne pokazuje emocionalne reakcije može duboko utjecati i na najjaču osobu.

Ako ste zabrinuti zbog nekoga tko pokazuje znakove oslabljene kognicije i osjećaja ili ako se osobno javljate simptomi zbog kojih vam je neugodno, obratite se svom liječniku primarne zdravstvene zaštite ili stručnjaku za mentalno zdravlje. Odvojite vrijeme za razgovor o svojim problemima. Razgovor sa savjetnikom ili terapeutom može vam pomoći da shvatite simptome koje doživljavate ili kojima svjedočite. Osim toga, stručnjak za mentalno zdravlje može vam pomoći u sastavljanju plana zaštite vaše sigurnosti i dobrobiti.

Mogućnosti zaštite mentalnog zdravlja uključuju individualnu i obiteljsku terapiju, psihosocijalnu podršku koja se fokusira na razvijanje komunikacijskih i profesionalnih vještina te praćenje bilo kakvih lijekova koji se mogu propisati. Neki ljudi radije razvijaju osobni odnos s terapeutom, psihijatrom ili savjetnikom. Drugima je ugodniji pristup koji im omogućuje savjetovanje u opuštenijem osobnom okruženju. Za te ljude mrežno savjetovanje može biti učinkovita opcija.

Bez obzira odlučite li razgovarati s lokalnim savjetnikom, posjetite centar za mentalno zdravlje u zajednici ili se bavite mrežnim savjetovanjem, možete naučiti učinkovite načine za snalaženje. Opcije internetskog savjetovanja, poput usluga koje pruža Bolja pomoć, usredotočene su na pružanje pristupačne zaštite mentalnog zdravlja pojedincima koja je prikladna i lako dostupna. Tim licenciranih radnika profesionalnog savjetnika radit će s vama kako bi prepoznao rizike za vašu sigurnost i dobrobit i pomogao u izradi plana skrbi koji je specifičan za vaše potrebe.

Koliko god obeshrabrujuće izgledalo kao i postupanje s nekim tko ne pokazuje nikakav emocionalni odgovor, važno je brinuti se za sebe i promovirati vlastitu mentalnu dobrobit. Potraga za pomoći može vam pomoći da se usredotočite na ponašanja koja mogu potaknuti emocionalnu i fizičku dobrobit i pomoći vam da se nosite s iskustvima da u vašem životu bude netko s nedostatkom osjećaja.

što znači 1144

Podijelite Sa Prijateljima: