Što je na testu anksioznosti, stresa i depresije?

Izvor: pexels.com

Kada osjetimo anksioznost koja se ne kontrolira, možemo se naći u preopterećenju stresom. Kada se to dogodi i ne odvojimo vrijeme ili nemamo vremena za ublažavanje stresa, postajemo ranjivi na depresiju. Kad postanemo depresivni, to je način na koji naš um isključuje i isključuje one stvari s kojima se ne možemo nositi (Cramer, 2000). To je poput budnog sna; međutim, depresija nije zdrav bijeg, nezdrave osobe mogu postati zarobljene. Najbolji način za izbjegavanje depresije je susret s problemima koji nam mogu direktno uzrokovati tjeskobu i stres.

Prvo dolazi tjeskoba

Kad iskusimo anksioznost, naš um zaokuplja neka situacija ili netko do te mjere da ometa našu sposobnost suočavanja ('Anksioznost', n. D.). Teška anksioznost može osakatiti, a često se udružuje sa stresom i depresijom ako se ne poduzme ništa. Simptomi anksioznosti uključuju, ali nisu ograničeni na: mentalnu zaokupljenost; nervoza; izbjegavanje; povećana brzina rada srca i disanja (Shelton, 2004). Generalizirani anksiozni poremećaj dijagnoza je koja se postavlja onima koji su, laički rečeno, zabrinuti za većinu svega ('Generalizirani anksiozni poremećaj | Anksiozni poremećaji | JAMA | Mreža JAMA, n.d.).

što 404 znači duhovno

Izvor: pexels.com

Drugi dolazi stres

Kada smo tjeskobni i ne možemo se riješiti predmeta tjeskobe, postajemo pod stresom. Riječ stres u prijevodu znači 'do točke prijeloma'. Ako smo uvijek suočeni sa situacijama koje povećavaju našu anksioznost, možemo se naći pod stresom - do točke prijeloma. Stres nas može tjelesno i psihički razboljeti (Greenberg, Carr i Summers, 2002). Naš um smišlja načine kako se snaći i obraniti do te mjere da se možemo zatvoriti podlegnuvši fizičkoj bolesti ili depresiji.

1122 anđeoski broj ljubav

Treća dolazi depresija

Dok pojedinci dosegnu ovu fazu kontinuuma, osjećaju se paralizirano. To je zato što im je um blokirao osjećaj (Hornstra i Klassen, 1977). U fazi anksioznosti spremni smo za borbu ili bijeg, u fazi stresa shvatili smo da smo preplavljeni objektom svoje anksioznosti i zaglavili smo u svojoj odluci donesenoj na razini anksioznosti. Još uvijek ima vremena i prostora za kretanje, ali često to ne učinimo i razbijemo se.

Donošenje boljih izbora

Pogled unatrag ne mora biti 20/20. Morali bismo biti u stanju prepoznati i boriti se s izvorima tjeskobe prije nego što postanu stres. Međutim, odavno je dio američke kulture suzbijanje osjećaja i nastavak kretanja kada je u pitanju neizvjesnost ('Što je izbjegavanje neizvjesnosti?' 2016.). Za većinu ovo ne djeluje i djeluje protiv nas. Naučiti suočavati se i obraćati se osobama i situacijama koje u našem životu izazivaju tjeskobu može nam pomoći da izbjegnemo stres i konačno depresiju u većini slučajeva. Da biste to učinili, potrebno je preoblikovati naše staro razmišljanje o asertivnosti i postati proaktivnije u našem mentalnom zdravlju.

Kako stojimo

Stručnjak za mentalno zdravlje najbolji je izvor za otkrivanje jeste li u opasnoj zoni depresije. Međutim, biti malo proaktivan može ići daleko. Posvećujući se sebi, čitajući, pa čak i provodeći internetske procjene, možemo steći uvid u sebe, kako razmišljamo i postaviti se za stres i depresiju. Svaki dan odvojiti vrijeme za razmišljanje o tome kako nam ide nije sebično, nego samoodrživo. Ne možemo se toliko uhvatiti za brigu o svima, a za sve ostalo gubimo iz vida da se brinemo o sebi. Kad se ne brinemo za sebe, postavljamo se.

Izvor: rawpixel.com

Preporuka

Ponekad nam je bila potrebna pomoć da bismo prebrodili tjeskobu, ali usmjerili smo se u suprotnom smjeru od stresa. Učenje novih načina razmišljanja je teško, ponekad su potrebne smjernice i puno prakse. Za više informacija o tome kako prepoznati, nositi se i nositi se s pokretačima anksioznosti prije nego što dovedu do stresa i depresije, posjetite Betterhelp.com.

949 anđeoski broj

Reference

Anksioznost. (n.d.). Preuzeto 15. svibnja 2017. s http://www.apa.org/topics/ancurity/index.aspx

Cramer, P. (2000.). Obrambeni mehanizmi u psihologiji danas: Daljnji procesi prilagodbe.Američki psiholog,55(6), 637-646. https://doi.org/10.1037/0003-066X.55.6.637

Generalizirani anksiozni poremećaj | Anksiozni poremećaji | JAMA | Mreža JAMA. (n.d.). Preuzeto 15. svibnja 2017. s http://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/645425

323 anđeoski broj ljubav

Greenberg, N., Carr, J. A. i Summers, C. H. (2002). Uzroci i posljedice stresa.Integrativna i komparativna biologija,42(3), 508-516. https://doi.org/10.1093/icb/42.3.508

Hornstra, R. K. i Klassen, D. (1977). Tijek depresije.Sveobuhvatna psihijatrija,18(2), 119-125. https://doi.org/10.1016/0010-440X(77)90054-2

Shelton, C. I. (2004.). Dijagnoza i upravljanje anksioznim poremećajima.The Journal of American Osteopathic Association,104(3_suppl_1), S2-S5.

Što je izbjegavanje neizvjesnosti? (2016., 21. listopada). Preuzeto 19. svibnja 2017. s https://culturematters.com/what-is-ucurityity-avoidance/